Ismet Osmani – direktor Poljoprivredne zadruge “Red Gold” : Zadruga u našoj sredini sliva preko pola miliona eura od naših proizvoda.

Kako je nastala Zadruge “Red Gold”.

Poljoprivredna Zadruga “Red Gold” je nastala 2017. godine transformacijom udruzenja “Agro Red Gold” u poljoprivrednu zadrugu, odnosno cooperativu Red Gold. Udruženje je formirano 2010.godine i kao takvo se vrlo uspješno razvijalo i bilo primjer uspješne organizacije u širem regionu. Međutim, udruženje kao nerentabilna organizacija je na neki način postalo smetnja daljem razvoju i morali smo razmišljati o prelasku na viši stepen organizovanosti. Tako je na ideju nas iz udruženja i uz pomoć Svajcarskog Caritasa, 2017. godine udruženje transformisano u zadrugu i na taj način postajemo biznis, koji ima pravo na direktan izvoz svojih proizvoda i sklapanje poslovnih međunarodnih ugovora. Zadruga broji 100 punopravnih članova i oko 40 cooperanata. Formiranjem zadruga otvaraju se velike mogućnosti i perspektive za dalji naš razvoj.

– Svjedoci smo da u našem društvu i zajednici postoji tendencija “razčlanjavnja”, kako je vama uspjelo da okupite toliki broj zadrugara i da posao funkcionira skladno.

Nažalost, postalo je neko pravilo u našoj zajednici, da sve što je dobro i ima opipljive rezultate, postaje predmet rušenja i obstrukcije. Tako je bio slučaj i sa nama, naročito u početku formiranja zadruge. Kao prvo, sama riječ zadruga asocira na one zadruge iz poznijeg doba komunizma odnosno bivše Jugoslavije. Morali smo se boriti protiv tih predrasuda o zadrugama iz tog vremena. Zatim jedan od problema je nedovoljna razvijena svest o savremenom zadrugarstvu po uzoru na zadruge iz razvijenih zemalja. Zatim, tu su uvijek skeptici i ljudi kojima nije odgovaralo formiranje zadruge. A kao jedan, od možda najozbiljnijih uzroka obstrukcije formiranja i rada zadruge je netrpeljivost, do granica neprijateljstva, naših političkih subjekata. U zadruzi imamo članove, simpatizere iz svih stranaka i vrlo je lako bilo manipulisati njima u rušenju organizacije jer se organizacija baš iz tog razloga opredijelila za ne stranačko djelovanje, a znate da je to “zločin” u našoj zajednici i da si osuđen na kontinuirane pritiske i obstrukcije, mehanizmima koji bi trebalo da nas štite i biti u našoj službi.

Na svu sreću tu su naši donatori, spomenuo sam Caritas Švajcarski, Tika, Giz, Iom i drugi,bez kojih ne bi bilo ovo sto jesmo.

– Recite nam nešto o ciljevima vaše zadruge, na kom principu je organizovana, koji su glavni problemi u zadruzi?

Zadruga je formirana u cilju razvoja poljoprivrede, odnosno malinarstva u regionu Šar planine, uglavnom gdje živi Bošnajčka zajednica. Glavni princip organizovanosti je ta socio-ekonomska komponenta. Okupiti što veći broj zainteresovanih mještana koji će osigurati sebi i svojim porodicama bolji život i socio-ekonomsku održivost na našim prostorima.

Zadovoljni smo time jer se u našoj sredini sliva preko pola miliona eura od naših proizvoda.

Sada je puno lakše raditi nego na samom početku formiranja zadruge. Naši članovi, a siguran sam i širi dio javnosti vidi naše rezultate i da smo opravdali onaj cilj zašta je formirana zadruga, a to je zaštita i dobrobit farmera i doprinos ekonomskom razvoju naše sredine. Ima još puno da se radi na tome ali su sada neke negativnosti otklonjene i lakše je raditi.

– Gdje plasirate robu, kavi su uslovi na tržištu, koji su rizici poslovanja?

Skoro 90% naših proizvoda, a to je u glavnom smrznuto jagodičasto voće, dominantna je malina, ide u izvoz. Od nedavno smo krenuli sa proizvodnjom specijalnih cijeđenih bio sokova i jednu količinu smo izvezli za Švajcarsku. Nažalost, pandemija je učinila svoje i za sada je to jednom stalo ali ne prestalo.

Problemi su uglavnom nestabilna politička situacija i nemogućnost nesmetanog protoka robe i ljudstva preko granica. Takođe jedan od problema, koji prijeti našem biznisu, je nedovoljan napon struje, pošto imamo puno hladnjača koje leti zbog slabog napona ne mogu da rade i kvare se.

– Planirate li proširenje vaše zadruge, nove poslove i proizvode?

Za sada smo jednom oprezni sa proširenjem članstva zadruge, jer je glomaznost zadruga jedan od uzroka neuspjeha. Bitan nam je kvalitet a ne kvantitet članstav. Međutim mi primamo kooperante, koji su faktički članovi zadruga, uživaju u svim beneficijima koje imaju stalni članovi zadruge. Pažljivom selekcijom sve dokazane kooperante primamo u zadrugu. Za sada imamo oko 20 ozbiljnih kandidata za prijem u zadrugu.

– U vašem statutu je i stavka o zaštiti životne sredine i agro turizmu.

Pošto živimo u ekološki, možda najzdravijoj sredini, zahvalni smo Bogu na tome, u Nacionalnom parku Šar planine, obaveza je naša da zaštitimo tu sredinu. U tom cilju 2019. godine formirana je ženska sekcija, u okviru zadruge, koja će koordinirati tim aktivnostima. Kao šansu smo vidjeli razvoj agro turizma i o tome će se tek planirati i raditi na tome.

Katedra slobodnog uma

Leave a Reply